Grad Vodice

U Godini Marka Marulića (1450. – 1524.), dakle, povodom 500. obljetnice njegove smrti, Dramska amaterska družina Centra za umjetnost i kulturu Vodice obnavlja predstavu „Zovem se Judita, Judit se zovu ja“ (Milinović – MARULIĆ – Maroević). Reprizna izvedba, kojom prigodno obilježavamo Noć kazališta 2024., je u Kulturnom centru Vodice u subotu, 7. prosinca u 20 sati.
Baš u Mjesecu hrvatske knjige, sa sloganom Pričaj mi…, PRIPOVIJEDAJU, recitiraju i glume naši amateri, glumci i glumice: Toni Vrandečić, Joanne Kalmeta-Juričev, Miljenko Antulov, Boris Ivanković i Tina Ković. Od pomoći će im biti GLASOVI glumaca: Zlatka Crnkovića, Edite Karađole i Senke Bulić, GLAZBA: Ive Tijardovića iz opere „Judita“ i filma „Judita“ 1521-2021 splitske Gradske knjižnice M.M., te pjev Katarine Livljanić uz instrumentalnu pratnju Ensemblea Dialogos, u glazbenoj monodrami Judita 2000.. (Dopušteno nam je korištenje navedenih zvučnih i glazbeno-scenskih interpretacija…)
Predstava sadrži: 1. uvodne prizore „Librarius“ i „Vodič“ iz romana „Marulov san“ Dina Milinovića; 2. izvorne ulomke epskog spjeva „Judita“, u stihu, na staroj čakavici, i prilagođene (ulomke) u prozi, na suvremenom hrvatskom jeziku; 3. na kraju, pjesmu „Oloferna glava svarhu Judite govori“ Tonka Maroevića.
Dakle, i ove tekuće dramske sezone, kao i one 2021./2022. kad smo obilježavali 500. obljetnicu tiskanja slavnog Marulova LIBRA – „Judita“ je pronašla nas, baštinike Marulova jezika/ jazika, stare čakavice, ikavskoga govora… Skoro smo obvezani na skromno sudjelovanje u nacionalnom PROGRAMU obilježavanja velikog jubileja i, nakon pričanja Marulove priče, pozvani na čitanje Ujevićeva „Oproštaja“, Mrkonjićeva „Nauka iz Geta“, zatim naših zavičajnih pjesnika Bjažića („Moja mati“, „Pustite ga da sedi i u more gleda“), Čaće („Lipa noć“) i dr..
„Judita“ je pripovijest o svetoj udovici Juditi i oholom vojskovođi Holofernu. Ona ga je ubila i tako spasila izraelsku zemlju od pogibelji. Priča je bila samo predložak za vješto stilizirani spjev u stihovima, o krasnoj gospoji, bogatoj uresima, opjevanoj kao ljepotici iz kakvog modernog kanconijera. Takvu, privlačnu, osim u knjigama, nalazimo: na umjetničkim slikama, u prikazanjima, operama, (mono)dramama, recitalima…
Slavna „Judita“, koja je za pjesnikova života triput objavljena, a kojom se svrstao među predstavnike novog književnopovijesnog pravca – renesanse, pribavila je Marku Maruliću titulu OCA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI.
MARKO MARULIĆ Splićanin, podrijetlom je iz plemićke i sudačke obitelji Pečenić. Prezime de Marulis spominje se 1462. g…. Bio je istaknuti građanin svoga grada, u humanističkom Krugu splitskih mudraca, Čuvara pamćenja, koji su se brinuli za splitske starine, ali i aktivan, angažiran u estradnim propovijedima mladeži na trgovima…
Duboko religiozan, pisao je moralistička, bogoljubno-poučna djela (De institutione bene vivendi, Evangelistarium i Quinquaginta parabolae). Bio je, očito, pobornik kršćanskog morala i čestitog načina življenja…
Tako je kao revni vjernik stavljen na popis „Božjih ugodnika“, a 5. siječnja 1524. pokopan u crkvi sv. Frane na obali. Sa statusom erudita, rodoljuba i pobožnog pisca, Marko Marulić je nacionalni književni klasik za sva vremena:

A glas će tvoj živit, svuda slavan hode,
Dokol budu svitit zvizde, teći vode…!

voditelj: Zdravko Todorović